Kako biste znali koji materijal najbolje odgovara vašim potrebama, bitno je znati za što će se vaš print koristiti. Uvjeti u kojima će se printani dio koristiti određuju potrebna svojstva korištenog materijala.
Elastičnost
Svaki materijal može podnijeti određenu količinu naprezanja pri kojem se rasteže i zatim vraća u prvobitni položaj. Granica elastičnosti je naprezanje pri kojem se pojavljuje prvo primjetno trajno produljenje materijala. Nakon te granice materijal se rasteže plastično (ostaje određeno trajno produljenje), do trenutka kad više ne može podnijeti opterećenje i dolazi do loma.
Ovisno o tome koliko naprezanja materijal može podnijeti prije nego što se počne trajno rastezati do loma, razlikujemo žilave, krhke i plastične materijale.
Udarni rad loma
Udarni rad loma, tj. žilavost materijala, je količina energije koju materijal može podnijeti pri udaru (s obzirom na utjecaj zareza) prije pucanja. Epruveta se prelama njihalnim batom koji pri padu udara u sredinu epruvete poduprte na oslonce (Charpyjev postupak). S obzirom na žilavost materijala, razlikujemo žilave i krhke materijale.
Čvrstoća
Funcionalni dijelovi mehanizama izloženi su raznim vrstama opterećenja. Ta opterećenja možemo kategorizirati na razne načine, a jedna od podjela je na statička i dinamička.
Statička opterećenja izazvana su konstatnom (statičkom) silom koja dugotrajno djeluje na materijal. Tako opterećeni materijali počet će se pri određenom opterećenju, ovisno o temperaturi, postupno rastezati. Statička izdržljivost (trajna statička čvrstoća) je naprezanje koje uzrokuje lom materijala nakon određenog trajanja ispitivanja pri određenoj temperaturi.
Dinamička opterećenja su opterećenja uzrokovana nejednoličnim silama. Ta naprezanja mogu biti istosmjerna i izmjenična. Trajnost materijala ovisi o broju titraja opterećenja, a dinamička izdržljivost (trajna dinamička čvrstoća) je najveće naprezanje pri kojem ne dolazi do loma materijala, bez obzira na povećanje broja titraja opterećenja.
Tvrdoća
Prilikom određivanja tvrdoće materijala ispitni se uzorak pritišće iglom, određenom silom, te se potom mjeri dubina otiska. Postoje razne metode mjerenja tvrdoće, a za ispitivanje tvrdoće plastomera i gume rabe se Shoreovi postupci. Ovisno o rezultatu mjerenja, razlikujemo mekane i tvrde materijale.